Crkva sv. Franje

Zoološki vrt grada Zagreba
Mjesto: Zagreb
Ključne riječi zoo, sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, zaštita životinja
Vrsta Priroda

Zoološki vrt grada Zagreba


Zoološki vrt grada Zagreba nalazi se u preko 200 godina starom parku Maksimiru, gotovo u središtu grada. Zbog toga je omiljeno mjesto za opuštanje i razonodu. U njemu posjetitelji mogu vidjeti brojne vrste životinja - sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca, riba i beskralješnjaka, sa gotovo svih kontinenata. Također, zoo-vrt sudjeluje u mnogim programima zaštite ugroženih vrsta, nudi posjetiteljima različite obrazovne programe, organizira događanja i pruža svima brojne informacije o životinjama i samoj prirodi.

Zoo Zagreb u brojkama
Površina: 7 ha (zajedno sa jezerom, a 5.5 ha je površina kopnenog dijela)
Broj vrsta: 275
Broj jedinki: 2225
Broj zaposlenih: 74
Ideju o osnivanju zoološkog vrta u Zagrebu promovirali su već 1905. godine banski savjetnik dr. Ivo Malin, prof. dr. August Langhoffer i dr. Ervin Rössler. Zoološki vrt grada Zagreba osnovao je Mijo pl. Filipović 27. lipnja 1925. i najstariji je zoološki vrt u jugoistočnoj Europi. Na dan otvorenja u njemu su bile samo 3 lisice i 2 sove. Tri lisice poklonio je Miji Filipoviću prof. dr. Langhoffer, tadašnji ravnatelj zoološkog muzeja u Zagrebu. Sove je poklonio Petar Dimec, donesavši ih u zelenom šeširu. Ulaznica je prvih dana iznosila jedan dinar. Zoološki se 1926. širi i na kopno. 1933. počinje izlaziti mjesečnik "Zoološki Vrtić".
Zoološki vrt u Zagrebu

1972. dobiva tropsku kuću i njegovog danas najstarijeg stanovnika, nilskog krokodila. Od 1990. započinje velika obnova i moderniziranje vrta. Životinje su dobile veće, ljepše i modernije nastambe, a one životinje kojima se nije mogao pružiti adekvatan prostor, dislocirane su u druge vrtove. Vrt organizira brojne edukativne obilaske, zabave te događanja.
Meštrovićev paviljon
Mjesto: Zagreb
Ključne riječi džamija, galerija, izložbe
Vrsta Spomenik kulture

Dom hrvatskih likovnih umjetnika, poznat i kao Meštrovićev paviljon ili Džamija, zgrada je na Trgu žrtava fašizma u središtu Zagreba. Arhitekt mu je bio Ivan Meštrović, a sagrađen je 1938. godine kada se nazivao »Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikoga Oslobodioca«.Namjena paviljona se mijenjala više puta tijekom njegovog životnog vijeka: izvorno je sagrađen za umjetničku galeriju. Za vrijeme NDH-a je služio kao džamija. Pregradnja je započela 1942. godine prema planovima Stjepana Planića i Zvonimira Požgaja i dovršena je 1944. godine. Godine 1947. u socijalističkoj Jugoslaviji srušena su tri minareta (preostao je samo zdenac pred glavnim ulazom), a paviljon je postao Muzej revolucije, dok se džamija preselila na Borovje. Poslije Domovinskoga rata vraćena mu je izvorna funkcija. Danas se u njemu održavaju izložbe i koncerti.
Hrvatski državni arhiv
Mjesto: Zagreb
Ključne riječi secesija, mudrost, građa
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

Arhitekt Rudolf Lubynski, 1913., jedinstvom arhitekture, ukrasa i opreme, najvrsniji je primjer secesijske arhitekture u Hrvatskoj. Izvorno građena za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku. I dok je unutrašnjost bogato ukrašena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.
Hrvatski državni arhiv čuva, te znanstveno-stručno obrađuje arhivsko gradivo, odnosno dokumente državnih i javnih ustanova, poduzeća, pravnih i fizičkih osoba čija se je djelatnost prostirala ili se prostire na čitavom dijelu Republike Hrvatske, ali i znatno šire. Arhivsko gradivo koje se čuva ima značenje za čitavu Republiku Hrvatsku.
Hrvatsko narodno kazalište
Mjesto: Zagreb
Ključne riječi kazalište, teatar, car
Subregija Zagreb i okolica
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture

U kontekstu sveopćega procvata europskoga kazališnog života i u Zagrebu se gradi prvo profesionalno kazalište. Godine 1833. zagrebački veletrgovac i posjednik Kristofor Stanković dobio je glavni zgoditak bečke lutrije u iznosu od 30 000 dukata i kao privatnu investiciju odlučio podići kazališnu zgradu.  Arhitekti talijanskoga podrijetla, otac i sin Christofor i Anton Cragnolini, koji su stigli iz Ljubljane, projektiraju zgradu u neoklasicističkom slogu. Otvorena je 4. listopada 1834. i u njoj isključivo nastupaju njemačke družine, sve do 10. lipnja 1840. kad „junačkom igrom“ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Juran i Sofija ili Turci kod Siska u izvedbi novosadskog Domorodnog teatralnog društva svoju djelatnost započinje Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. U sklopu tzv. Stankovićeva (staroga, gornjogradskoga) kazališta nalazila se i dvorana za plesove, u kojoj je 1848. zasjedao Hrvatski sabor. Za ondašnji Zagreb gornjogradski teatar imao je veliko gledalište (više od 750 mjesta), ali tehnički je bio nedostatno opremljen; svakako, bio je središtem kazališnoga i općenito kulturnog života grada, a kad je 1895. otvorena nova zgrada, iz neshvatljivih je razloga pretvoren u administrativni prostor pa je danas ondje dvorana za sjednice Gradske skupštine.
Zamisao o podizanju opremljenije zgrade javlja se već 1871., ali nije se ništa poduzimalo, sve do potresa 1880. koji je znatno oštetio gornjogradsko kazalište, pokrenuvši tako pitanje novoga.

U travnju 1894. raspisani su natječaji za izvedbene radove i poslove su dobile zagrebačke tvrtke i obrtnici, osim onih usko specijaliziranih, a 22. svibnja 1894. više od dvjesto radnika započelo je gradnju.

Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona, a pred brojnim građanima iz Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u sedam sati – Slava umjetnosti, alegorijski „scenski prolog u tri slike“ Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta, te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
Priča o Zmajevom Oku  Na poluotoku Gradina, kraj Rogoznice, tridesetak km jugoistočno od Šibenika, nalazi se prirodni fenomen - morsko jezero. Pomislit ćete kako nešto može biti i more i jezero is...
Baron Gautsch, potonuli putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers...
Dva oka - Dva mala jezera kružnog oblika koja su smještena iznad izvorišta rijeke Vrljike...slika www.modrojezero.org
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Romi Lovari i Romska kućaZnate li otkuda dolazi kolokvijalan izraz lova? Koristimo ga vjerojatno svakodnevno, ali se mnogi odnas nisu vjerojatno nikada zapitali otkuda taj izraz. Riječ lova, zapravo...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Kotle - nalaze se s desne strane "Aleje glagoljaša" kojom se penjete na Hum. Rečina, rječica koja ide kroz mjesto, u mjestu radi i manji slap uz kojeg se nalazi vodenica. Mjesto je skroz napušteno...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr