Već i površan pogled u dalju povijest Čakovca u prvi plan stavlja plemićku obitelj Zrinski, koja je našemu gradu, još u 16. stoljeću, dala hrvatski pečat. Pečat Europljana. Prije njih u Čakovcu su se gospodari izmjenjivali i činili život burnim i neizvjesnim, a takav dio povijesti pripisujemo i dobu grofa Čakija (Csaky) koji je u prvoj polovici 13. stoljeća ovdje podigao drvenu utvrdu nazvanu Čakov toranj (Chakia turris). Tako je nastala Csáktornya, a u vremenu koje će doći, grad će se nastaviti razvijati.
Slavne trenutke Čakovec je proživljavao u 19. stoljeću. Slobodnim kraljevskim gradom proglašen je 1848. godine, kada dobiva prvu željezničku prugu u Hrvatskoj. Pokreće se industrija, uvodi električna rasvjeta, otvara se telefonska centrala.
Obitelj Zrinski svoj je ugled u europskim plemićkim krugovima njegovala punih tristo godina. Dio toga sjaja s velikom je naklonošću davala i Čakovcu, Međimurju, u čiji posjed dolaze sredinom 16. stoljeća. Poznati po ratnim pohodima, našem su gradu Zrinski dali kulturnu i vjersku prepoznatljivost, doveli franjevce i oplemenili društveni život. Njihove kurije i dvorci sačuvani su u cijelom Međimurju, a u srcu Čakovca nalazi se Perivoj Zrinski u kojem se izdiže dvorac koji okupira poglede i misli namjernika. U tom lijepom zdanju, Starome gradu, djeluje Muzej Međimurja s fundusom od preko 17 tisuća izložaka arheološke, etnografske i povijesne zbirke te likovne galerije.
Živopisni simbol grada danas je i Zrinska garda Čakovca, povijesna vojna postrojba čija se atraktivnost mjeri u europskim razmjerima, kao i ugled Zrinskih nekada.U središtu Čakovca smještena je tvrđava Stari grad, nekad i danas simbol grada. Vlasnici tvrđave bili su kroz dugi niz stoljeća i gospodari grada Čakovca te čitavog vlastelinstva Međimurje. Tvrđava je prvotno izgrađena u srednjem vijeku za obitelj Ernušt, a nakon toga višekratno pregrađivana za obitelj Zrinski, koji su ostavili i najznačajniji pečat za povijest i baštinu Čakovca. U doba obitelji Zrinskih je u 16. stoljeću središni dio utvrde preoblikovan u renesansnu palaču, oko koje je podignut sklop opekom građenih zidina. Zidine nisu nikad bile dovršene, a tijekom vremena su dijelom nadograđene, a dijelom porušene.
Palača, zvana Novi dvor, doživjela je veliku obnovu oko 1743. za austrijsko-češku grofovsku obitelj Althan-Pignatelli, kada je poprimila današnji barokni izgled. Althanov dvorac, djelo arhitekta Antona Erharda Martinellija, smatra se jednim od najvećih i najznačajnijih baroknih spomenika u Hrvatskoj. Na zidinama je istodobno izgrađen barokni toranj, koji čini danas prepoznatljivu siluetu Čakovca. U Starom gradu danas je smješten Muzej Međimurja Čakovec.Franjevačka crkva i samostan na Franjevačkom trgu - samostan je podignut na mjestu ranijeg drvenog samostana kojeg je osnovao Nikola Zrinski. Današnji je sagrađen postupno između 1702. i 1750. godine. Crkva sv. Nikole (1707.-1728.) u unutrašnjosti ima polikromirani barokni inventar, a izvana je krasi reprezentativno pročelje tzv. pavlinskog tipa, koje je ukrašeno kipovima svetaca. Zvonik potječe iz sredine 18. stoljeća (1753.-1757.) i također je u baroknom stilu.
Svečani ceremonijal smjene straže i ophodnje gradom, održavat će se svake subote s početkom od 11:00 sati, a kraj ceremonije označiti će pucanj topa točno u 12:00 sati.
Smjena straže započeti će mimohodom pripadnika Zrinske garde u pratnji bubnjara od starog grada do Franjevačkog trga, nakon čega će na Trgu Republike započeti smjena straže kod spomenika Nikoli Zrinskom koju će izvoditi Zrinska garda Čakovec a koja će potrajati sve do 12:00 sati kada će gradom odjeknuti pucanj iz topa.
Najraskošnija od svih zgrada u središtu Čakovca je bivši Trgovački kasino, u stilu mađarske secesije, s pročeljem u kombiniranim ukrasima od opeke i žbuke. Ovo zdanje podignuo je 1903. godine arhitekt Ödön Horváth za potrebe Čakovečkog udruženja trgovaca. Zgrada je služila kao društveno okupljalište bogatog građanstva, a u njoj su se izvorno nalazile prostorije za kartanje, društvene igre, čitaonica i plesni salon. Od Drugoga svjetskog rata do danas zgrada je poznata kao knjižnica te kasnije sjedište sindikata.
Ladislav Kralj Međimurec rođen je 1891. godine u Čakovcu. Slikarstvo je učio u Ostrogonu od 1905. do 1910., na Akademiji likovnih umjetnosti u Budimpešti od 1910. do 1912., te na Akademiji u Beču, gdje je kod profesora Rudolfa Jettmara diplomirao 1924. godine. Bio je likovni pedagog na gimnazijama u Karlovcu, Novoj Gradiški i Varaždinu. Izdao je bakropisne mape Čakovec 1924. - 1926., Dalmacija 1926. - 1928., te Varaždin 1929. -1932. Slikao je pejsaže, portrete i socijalno angažirane teme.
Muzej Međimurja Čakovec smješten je u renesansno-baroknoj palači iz razdoblja velikana Zrinskih i Althana koja zajedno s vanjskom utvrdom i fortifikacijom čini kompleks Starog grada smješten na pitoresknoj uzvisini u središtu gradskog parka, okružen zelenilom i jarkom kao ostatkom nekadašnjeg neprobojnog Wasserburga. Danas je to županijski muzej kompleksnog tipa. Muzejska se djelatnost obavlja u Arheološkom odjelu, Kulturno-povijesnom odjelu, Povijesnom odjelu, Etnografskom odjelu, Likovnoj galeriji s Memorijalnom zbirkom Ladislava Kralja Međimurca, Izložbenom salonu, stručnoj knjižnici i restauratorsko-preparatorskoj radionici. Fundus muzeja broji gotovo 20 000 predmeta većinom s područja Međimurja. Osim stalnog postava redovito se održavaju kraće tematske izložbe u Izložbenom salonu i nekoliko većih manifestacija koje se održavaju jednom godišnje. To su: Noć muzeja, Jesen u Kraljevom vrtu, Kraljeve trešnje te projekt Mali školski kustosi..