Pocetkom brončanog doba (2. tisucljeće pr. Kr.), nastala su gradinska naselja kada su stanovnici Istre napuštali pećinske zaklone, prostore uz more i osnivali naselja na uzvisinama koja su se mogla uspješnije braniti.
Istra je dobila ime po prapovijesnim stanovnicima pripadnicima ilirskog plemena Histrima. Navodno privučeni slatkom vodom, nastanjivali su krajeve od rijeke Timave do Učke, odnosno rijeke Raše. Jedan od prepoznatljivih značajki prapovijesnih Histra iz 11. st. pr. Kr. bio je običaj spaljivanja pokojnika i polaganje ostataka u keramicke žare. Od pamtivijeka, posebice zbog njenog strateškog značaja (izlaz srednje Europe na Mediteran), Istru su nastojali pokoriti brojni osvajači koji su svoje tragove ostavljali, kako po cijelom europskom kontinentu, tako i po Istri. Može se reci da je sva europska povijest "prošetala" po Istri kroz medusoban dodir triju europskih civilizacija romanske, germanske i slavenske.
Pocetkom brončanog doba (2. tisucljeće pr. Kr.), nastala su gradinska naselja kada su stanovnici Istre napuštali pećinske zaklone, prostore uz more i osnivali naselja na uzvisinama koja su se mogla uspješnije braniti. Istra je dobila ime po prapovijesnim stanovnicima pripadnicima ilirskog plemena Histrima. Navodno privučeni slatkom vodom, nastanjivali su krajeve od rijeke Timave do Učke, odnosno rijeke Raše. Jedan od prepoznatljivih značajki prapovijesnih Histra iz 11. st. pr. Kr. bio je običaj spaljivanja pokojnika i polaganje ostataka u keramicke žare. Od pamtivijeka, posebice zbog njenog strateškog značaja (izlaz srednje Europe na Mediteran), Istru su nastojali pokoriti brojni osvajači koji su svoje tragove ostavljali, kako po cijelom europskom kontinentu, tako i po Istri. Može se reci da je sva europska povijest "prošetala" po Istri kroz medusoban dodir triju europskih civilizacija romanske, germanske i slavenske.
Izdvajamo
