Cickini
Ranokršćanski crkveni kompleks u šumi Cickini u Malinskoj, prema procjenama stručnjaka, datira iz razdoblja između 5. i 7. stoljeća. U sklopu ovog kompleksa nalaze se crkva, ostaci nekoliko objekata, a ističe se i krsni zdenac. Istraživanja ovoga kompleksa koji skriva tajne prošlosti započela su tek 2002. godine.
Tijekom istraživanja otkriveni su brojni ostaci poput Kapitela nosača grede oltarne pregrade iz 5. stoljeća, dijela ploče sa oltarne pregrade iz 6. Stoljeća ali i brojne druge iskopine koje su na stručan način konzervirane.
Ranokršćanski crkveni kompleks u šumi Cickini u Malinskoj, prema procjenama stručnjaka, datira iz razdoblja između 5. i 7. stoljeća. U sklopu ovog kompleksa nalaze se crkva, ostaci nekoliko objekata, a ističe se i krsni zdenac. Istraživanja ovoga kompleksa koji skriva tajne prošlosti započela su tek 2002. godine.
Tijekom istraživanja otkriveni su brojni ostaci poput Kapitela nosača grede oltarne pregrade iz 5. stoljeća, dijela ploče sa oltarne pregrade iz 6. Stoljeća ali i brojne druge iskopine koje su na stručan način konzervirane.
Naziv Malinska potječe iz 15. stoljeća kad je u njoj izgrađen mlin po kojem je dobila ime. Malinska je nekada bila glavna otočna luka za izvoz drva kao i omiljena turistička destinacija bečke aristokracije dok je danas poznato europsko ljetovalište.
Godine 1866. je upravo u njezinoj luci jedan parobrod po prvi puta pristao na otok Krk što predstavlja početak razvoja Malinske iz luke za izvoz drva u odredište u kojem mondeni svijet otkriva potencijal klimatskoga lječilišta. Posjetitelji Malinske, oduševljeni njezinom ljepotom, često ju nazivaju "biserom Kvarnerskih otoka".
Prvi posjetioci Malinske bili su austrijski i mađarski aristokrati koji su od 1880. godine, u zimskim mjesecima, dolazili u lov na šljuke i drugu pernatu divljač. Šumski predjeli u okolici Malinske bili su odmorište divljači tijekom njihovog seljenja iz sjevernih krajeva Europe u toplije krajeve Afrike i natrag.
1885. godine sudionik jedne lovačke ekspedicije bio je i austrijski prestolonasljednik Rudolf Habsburški. Zahvaljujući njegovoj oduševljenosti Malinskom, u godinama nakon toga broj posjetitelja Malinske se povećao.
Priznati geolog bečkoga Sveučilišta, poznatijega kao Bečka univerza, dr. L. Waagen, 1905. godine naziva Malinsku biserom Kvarnerskih otoka te joj predviđa budućnost lječilišta i kupališta.
Naziv Malinska potječe iz 15. stoljeća kad je u njoj izgrađen mlin po kojem je dobila ime. Malinska je nekada bila glavna otočna luka za izvoz drva kao i omiljena turistička destinacija bečke aristokracije dok je danas poznato europsko ljetovalište.
Godine 1866. je upravo u njezinoj luci jedan parobrod po prvi puta pristao na otok Krk što predstavlja početak razvoja Malinske iz luke za izvoz drva u odredište u kojem mondeni svijet otkriva potencijal klimatskoga lječilišta. Posjetitelji Malinske, oduševljeni njezinom ljepotom, često ju nazivaju "biserom Kvarnerskih otoka".
Prvi posjetioci Malinske bili su austrijski i mađarski aristokrati koji su od 1880. godine, u zimskim mjesecima, dolazili u lov na šljuke i drugu pernatu divljač. Šumski predjeli u okolici Malinske bili su odmorište divljači tijekom njihovog seljenja iz sjevernih krajeva Europe u toplije krajeve Afrike i natrag.
1885. godine sudionik jedne lovačke ekspedicije bio je i austrijski prestolonasljednik Rudolf Habsburški. Zahvaljujući njegovoj oduševljenosti Malinskom, u godinama nakon toga broj posjetitelja Malinske se povećao.
Priznati geolog bečkoga Sveučilišta, poznatijega kao Bečka univerza, dr. L. Waagen, 1905. godine naziva Malinsku biserom Kvarnerskih otoka te joj predviđa budućnost lječilišta i kupališta.
Samostan Porat
Ključne riječi franjevci, lapidarij, muzej
Samostan i crkva franjevaca trećeredaca sv. Marija Magdalene u Portu, datiraju iz 1480. godine. Atrij ovoga samostana poznat je po glagoljskom lapidariju kojeg je izradio akademik Branko Fučić, a sadrži kopije najstarijih i najznačajnijih hrvatskih glagoljaških natpisa.
U sklopu samostana nalazi se muzej sa brojnim eksponatima iz prošlosti koji predočuju vjersku, kulturnu i gospodarsku prisutnost franjevaca trećeredaca na ovome području.
U ljetnim mjesecima samostan posjećuje velik broj znatiželjnika dok se u večernjim satima u atriju samostana održavaju koncerti klasične glazbe poznatih hrvatskih i inozemnih umjetnika.
Samostan i crkva franjevaca trećeredaca sv. Marija Magdalene u Portu, datiraju iz 1480. godine. Atrij ovoga samostana poznat je po glagoljskom lapidariju kojeg je izradio akademik Branko Fučić, a sadrži kopije najstarijih i najznačajnijih hrvatskih glagoljaških natpisa.
U sklopu samostana nalazi se muzej sa brojnim eksponatima iz prošlosti koji predočuju vjersku, kulturnu i gospodarsku prisutnost franjevaca trećeredaca na ovome području.
U ljetnim mjesecima samostan posjećuje velik broj znatiželjnika dok se u večernjim satima u atriju samostana održavaju koncerti klasične glazbe poznatih hrvatskih i inozemnih umjetnika.
Fumak
Ključne riječi raspelo
Veliko raspelo koje se nalazi na brežuljku Fumak zavjetno je izradio Petar Trp nakon nesreće koja mu se dogodila kao iseljeniku u Australiji za vrijeme rada u šumi.
Raspelo je izrađeno od hrasta koji je rastao na području oko Fumka. Do Raspela, koje se nalazi na vrhu brežuljka, vodi križni put sa postajama.
Danas je Fumak atrakcija koju obilaze brojni posjetitelji, šetači, biciklisti i mnogi drugi.
Veliko raspelo koje se nalazi na brežuljku Fumak zavjetno je izradio Petar Trp nakon nesreće koja mu se dogodila kao iseljeniku u Australiji za vrijeme rada u šumi.
Raspelo je izrađeno od hrasta koji je rastao na području oko Fumka. Do Raspela, koje se nalazi na vrhu brežuljka, vodi križni put sa postajama.
Danas je Fumak atrakcija koju obilaze brojni posjetitelji, šetači, biciklisti i mnogi drugi.
Cickini
Ključne riječi crkveni kompleks
Ranokršćanski crkveni kompleks u šumi Cickini u Malinskoj, prema procjenama stručnjaka, datira iz razdoblja između 5. i 7. stoljeća. U sklopu ovog kompleksa nalaze se crkva, ostaci nekoliko objekata, a ističe se i krsni zdenac. Istraživanja ovoga kompleksa koji skriva tajne prošlosti započela su tek 2002. godine.
Tijekom istraživanja otkriveni su brojni ostaci poput Kapitela nosača grede oltarne pregrade iz 5. stoljeća, dijela ploče sa oltarne pregrade iz 6. Stoljeća ali i brojne druge iskopine koje su na stručan način konzervirane.
Ranokršćanski crkveni kompleks u šumi Cickini u Malinskoj, prema procjenama stručnjaka, datira iz razdoblja između 5. i 7. stoljeća. U sklopu ovog kompleksa nalaze se crkva, ostaci nekoliko objekata, a ističe se i krsni zdenac. Istraživanja ovoga kompleksa koji skriva tajne prošlosti započela su tek 2002. godine.
Tijekom istraživanja otkriveni su brojni ostaci poput Kapitela nosača grede oltarne pregrade iz 5. stoljeća, dijela ploče sa oltarne pregrade iz 6. Stoljeća ali i brojne druge iskopine koje su na stručan način konzervirane.
Izdvajamo
