Franjevački samostan sv. Dujma s crkvom sagrađen u gotičkom stilu 1392. godine nalazi se u mjestu Kraj na otoku Pašmanu.

Samostan i crkvu sagradila je patricijska obitelj na mjestu koje su franjevcima poklonili benediktinci s Ćokovca. Crkva sv. Dujma se spominje 8. travnja 1370. u oporuci kojom Mavro pok. Frana Grisogono određuje gradnju sadašnje. Njegova majka Pelegrina 22. lipnja 1384. ugovara gradnju crkve s Dubrovčaninom Jurjem Miljanovićem, a 19. kolovoza 1389. poklanja posjede franjevcima prognanima iz Bosne  Samostan je kasnijim pregradnjama obnovljen u baroknom stilu tijekom 17. stoljeća, otkad potječu i dvorišna vrata samostana

Prvotna je crkvica povećana 1401. Renesansni oblik je od prije 1554. (na zabatu portala je renesansni Alešijev kipić sv. Jeronima i 1554. godina). Izvorno je crkva imala tri oltara: veliki, posvećen sv. Mariji i sv. Jeronimu sa slikom, s lijeve strane oltar sv. Franje sa slikom i velikim raspelom, a s desne Bezgrješnoga začeća sa starom slikom. Zadarski trgovac Petar pok. Cvitka određuje 6. studenog 1418. da se napravi slika u vrijednosti od 32 dukata (vjerojatno je riječ o slici Bogorodice s malim Kristom i sv. Ivanom). Fra Ljudevit Benčić je 1848. dodao dva oltara i svima promijenio titulare. Tri su mramorna: glavni (pala sv. Duje i Gospe od škapulara), "duša" (slika bl. Gospe i sv. Bonaventure) i Bezgrješnoga začeća (slika Bl. Gospe i dispute o Bezgrješnom začeću) te dva drvena: sv. Antuna Padovanskog i sv. Sebastijana. Drveni oltari su maknuti, a oltarne slike smještene u samostan. Grobovi stanovnika mještana su u crkvi od 1569. Nadgrobne ploče nose oznake nacionalne pripadnosti (starohrvatski i dalmatinski grbovi, polumjesec i zvijezda) i zanimanja (mač, kubura). Prezbiterij i sakristija su prekriveni pločicama 1912. Sadašnji je drveni strop iz 1959. godine.

Posebno su vrijedni samostanski klaustar, slike Bogorodice s malim Isusom iz 15. st. i Posljednje večere u samostanskoj blagovaonici U klaustru je najstariji grob iz 1569. pa je klaustar vjerojatno građen nakon povećanja crkve (prva polovica 16. st.). Jednostavan je i malen, sa lukovima, a stupovi su od bijelog kamena.

U samostanu je i muzej s eksponatima koji govore o povijesti otoka Pašmana s postavljenom izložbom knjiga i rukopisa, umjetnina, crkvenog posuđa i ruha, predmeta ručnog rada i arheoloških relikta. Samostan pruža katoličkim organizacijama i karitativnim ustanovama prostor za odmor.

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na Čokovcu kod Tkona - osim crkvene djelatnosti slavi se i kao oaza narodne pismenosti (središte glagoljaštva - starohrvatskog narječja i pisma). Samostan je sagrađen u romaničkom stilu u 12. stoljeću, temeljito prerađen u gotičkim oblicima tijekom 14. stoljeća do sredine 15. stoljeća. 
Od najvažnijih književnih spomenika su: "Pašmanski brevijar" iz 14. stoljeća i "Tkonski zbornik " iz 16. stoljeća, kao dva najvrjednija glagoljska rukopisa. Svako mjesto na otoku ima svoju crkvu sa specifičnom gradnjom, svaka je posebna na svoj način.

• Crkva sv. Roka – Pašman
• Crkva sv. Tome - Tkon - spominje se u XI. st.; ž. crkva sagrađena je 1742., i obnovljena 1938., a ponovno obnovljena 1945.-57.
• Crkva sv. Ante – Pašman
• Crkva – Neviđane
• Crkva sv. Luke u Ždrelcu se spominje daleke 1289. g. U današnju crkvu je utkana bogata povijest ovoga mjesta. Crkva je pravokutnog oblika. U produžetku crkve je kvadratna sakristija. Koncem 19. st. podignuto je zapadno pročelje sa zvonikom. Poslije 1. svj. rata nabavljen je današnji kip Majke Božje, a 1937. osnovano je Djevojačko društvo Gospe Lurdske. Od tada do danas vjernici župe Ždrelac slave zavjetni dan Gospe Lurdske.
• Crkva - Mrljane
• Crkva - Banj.