Franjevački samostan Košljun
Mjesto: Punat (Košljun)
Ključne riječi otok, franjevci, muzej, zoološka zbirka, knjižnica, Ptolomejev atlas

Svega 750 metara od Punta nalazi se otočić Košljun. Poznat je po franjevačkom samostanu u kojem su redovnici stoljećima skupljali i sačuvali mnoge vrijedne predmete. Na otoku se nalazi muzej s etnografskom zbirkom koja sadrži mnogobrojne predmete krčkih ribara i seljaka te narodne nošnje s cijelog otoka Krka. Samostan posjeduje i bogatu zoološku zbirku koju sačinjava velika zbirka školjaka i unikatni primjerci životinja, kao npr. janje s jednim okom. Samostan posjeduje i bogatu knjižnicu s oko 30.000 knjiga. Među njima je i Ptolomejev atlas tiskan u Veneciji 1511.godine (jedan od ukupno tri sačuvana). Samostan je spomenik nulte kategorije. Na otoku se nalaze i dvije crkve – Navještenja Marijina i sv. Bernardina.

Za razgled otočića potrebno je oko dva sata, no na njemu nema ugostiteljskih sadržaja.

Povijest Košljuna, prema arheološkim nalazima, seže u predkršćansko doba. Povijesno značenje Košljuna postaje uočljivije osnivanjem benediktinske opatije tijekom 11. stoljeća. Svetište sv. Marije Košljunske u «Mostiru», postaje izvor svježine vjerskog, kulturnog i nacionalnog života otoka Krka i okolice.

  • Povijest Košljuna

Povijest Košljuna, prema arheološkim nalazima, seže u predkršćansko doba. Povijesno značenje Košljuna postaje uočljivije osnivanjem benediktinske opatije tijekom 11. stoljeća. Svetište sv. Marije Košljunske u «Mostiru», postaje izvor svježine vjerskog, kulturnog i nacionalnog života otoka Krka i okolice.

Novi polet vjerskom, kulturnom i nacionalnom djelovanju Košljuna, stvara dolazak franjevaca. Oni u 15. stoljeću preuzimaju ruševni benediktinski «Mostir» i grade samostan po smjernicama sv.Bernardina Sijenskog, franjevca reformatora. Njegova je zamisao obnoviti Crkvu i Europu u duhu Franje Asiškoga. Od sljedbenika traži preseljenje iz gradskih centara u periferiju. Tu će se uspješnije duhovno izgrađivati, a onda propovijedanjem i primjerom prenositi ljudima, u tišini samostana stečene vrednote. Košljun, periferija grada Krka, bio je kao od Boga stvoren za takvu zamisao.
Prisjetimo se da "franjevački Košljun" nastaje u vrijeme pada Carigrada. Turci osvajaju naše krajeve (Liku, Krbavu). Venecija prisvaja sjeverno-jadranske otoke. Istovremeno izumljen je tisak. (Zadnja 1282. stranica Biblije tiskana je 1455. god.)
Krkom, od 11. stoljeća vladaju domaći knezovi. Svoju vlast uspješno proširuju na dio Istre, preko Gorskoga kotara do Bosiljeva pa onda prema Lici i Krbavi. Kasnije, prozvani Frankopani (Frankapani), omogućuju dolazak franjevaca na Košljun. Franjevci su već u 13. st. u gradu Krku. Ivan VII. i brat Martin (Frankopan), dobiju od Pape Nikole V. dozvolu (bula je u arhivu samostana) da franjevci preuzmu trošni «Mostir» Košljun 1447. god. Uz pomoć (1000 dukata) Ivana Frankopana počinje obnova. Zatim njegova kćerka Katarina udata u Veneciji, oporučno ostavlja drugih 1000 dukata. Tu - za ono vrijeme - veliku svotu, daje uz uvjet da bude pokopana na Košljunu «u zemlji svojih otaca». Kod ulaza današnje crkve nalazi se njezin grob s originalnom nadgrobnom pločom. Godine 1480. diplomatskim smicalicama i prevarom, Venecija zauzima otok Krk. Nastaju poteškoće s ostvarenjem Katarinine oporuke. Umrla je 1520. godine, a na Košljun prenesena tek 1529. godine.
Najnovija iskopavanja 1991. otkrila su, ispod pločnika sadašnje crkve, temelje negdašnje trobrodne crkve sv. Marije. Današnji južni zid crkve dijelom je zid bivše benediktinske crkve. Na njemu se još vide vrata njihovog samostana. Krovne grede današnje crkve ukrašene su originalnim crtežima, grbovi frankopanskih obitelji. Crkva je početkom 18. st. barokizirana. Prvo stoljeće sadašnje crkve obilježava poliptih Girolama da s. Croce (1535.). Prema običaju vremena, ovjekovječio je darovatelje: Katarinu i Ivana Frankopan, u liku sv. Katarine i Ivana Krstitelja. Između njih je zaštitnik grada Krka: sv. Kvirin, prvi biskup Siska.
17. stoljeće obilježeno je djelom : F.Ughetta «Božje kraljevstvo». Neobično velike dimenzije za ulje na platnu (1653). Pale pobočnih oltara Petar Alkantarski (F.Jurić) i Karlo Boromejski (B.Gianelli), lijeva strana crkve, iz 18. stoljeća. One pokazuju da Košljun prati duhovna i znanstvena strujanja europskog Zapada. Franjevac Josip Rossi slikom sv. Dijega (1860) predstavlja 19. stoljeće. Ivo Dulčić ( 1960) prekrasnim "Križnim putom" - naše 20. stoljeće.

Duhovno i kulturno značenje Košljuna u zadnjih pet stoljeća zapisano umjetničkim kistom na slikama poredanim po stoljećima, slikovito prikazuje Košljun kao neki TV repetitor. Registrira duhovna i kulturna strujanja europskog Zapada i usmjeruje ih na područje svoga djelovanja . Ako je to zračenje negativno, suprotstavlja mu se. U prošlom stoljeću, nakon ujedinjenja Italije, širi se liberalizam. Bude se budući totalitarizmi. U Istri i Kvarnerskim otocima, Hrvatima i Slovencima (većinski narodi) bila je dozvoljena srednja škola na materinskom jeziku. Istra je bezuspješno kroz 25 godina tražila dozvolu osnivanja hrvatske gimnazije u Pazinu. Košljun je privatno dobio dozvolu u Beču, i 1894. osniva Hrvatsku gimnaziju, prvu na području Istre i Kvarnerskih otoka. Ostatke raznih zbirki te gimnazije, kao i druga školska pomagala, nalaze se u klaustru iz početka 17. stoljeća ili u etnografskom muzeju. Iz klaustra se ulazi u crkvu sv. Bernardina. Građena je u sklopu frankopanske kule i adaptirana za sakralni muzej. Od brojnih izložaka spominjemo Biblijski tekst iz 11. st. (rola-pergamena na hebrejskom jeziku). Postoje originali ili ponovljena izdanja najstarijih glagolskih knjiga ili rukopisa, dva primjerka inkunabula od devedesetak u biblioteci samostana (preko 30.000 volumena) i dvije pergamene iz bogate samostanske muzičke biblioteke (Neume iz 11. stoljeća).

Drveni triptih sv. Bernardina (15. st.). Zbirka sakralnih predmeta iz «zlatnog» doba krčkih crkvenih bratovština. Zatim karakteristično košljunsko raspelo (16. st.) i rijetki primjerak raspela iz prijelaznog razdoblja prikazivanja Isusa na Križu (12. st.). Isus se prvotno prikazivao kao pobjednik smrti – upravan na križu s kraljevskom krunom. Od 3. stoljeća prevladava prikazivanje Njegove neizmjerne ljubavi prema čovjeku. Iz te ljubavi žrtvuje svoj život na križu, pa se prikazuje patnja, bol razapinjanja. Izloženo raspelo (12. st.) pokazuje karakteristike tog prijelaznog perioda.

  • Košljunski etnografski muzej omogućuje pogled u život otoka Krka u nedavnoj prošlosti - makete brodova, drveno kućno posuđe, pribor za rad u polju, pribor za proizvodnju sira, muzičke instrumente – sopele, pribor za vunenu i tkalačku industriju., narodnu nošnju, keramiku...Zatim bogatu numizmatičku zbirka, Ptolomejev (1511) i Strabonov (1573) atlas.

Usred bujne šume (crnika-Quercus ilex) nalaze se kapele: Porođenja (1651); Sv. Križa ("Jerusolim") iz 1579. godine; Preminuće sv. Franje 1654. Ukrašene umjetničkom rukom akad. slikara Bruna Bulića, zaljubljenika Košljuna. Silueta sv. Franje na obali je njegovo djelo. Pripitomljuje "brata vuka" Gubijskog gavana (bogatuna).
Benediktinci predstavljaju Košljun geslom: MOLI I RADI. Vas je dočekao na ulaznim vratima samostana i otpratit će Vas - franjevački pozdrav MIR I DOBRO, pisan razumije se – glagoljicom!

Crkve i kapele
Mjesto: Punat
Ključne riječi crkva Sv. Trojice, Sv. Roka, Sv. Nikole, Sv. Andrije, kapela Sv. Jurja, Sv. Petra, Sv. Andrije

Župna crkva Sv. Trojice župna je crkva od 1853. godine. Njena izgradnja započela je 1767. god. a prvi je put posvećena 1777. Crkva je dva puta proširivana, a drugi put dodane su joj dvije lađe i kupola. Glavni oltar jedan je od najljepših baroknih oltara u Kvarnerskom primorju kojeg je izradio  Paulus Riedl, skulptor, drvorezbar i pavlinski redovnik. Prilikom posvete oltara i crkve uz oltar su uz ostale svete moći postavljene i moći blaženog Marka Križevčanina, pripadnika Družbe Isusove. Uz sjeverni zid crkve nalazi se vrijedna skulptura s prikazom Bogorodice sa Sv. Anom i malim Isusom, djelo tirolskih rezbara iz 16. stoljeća.
Crkva Sv. Roka – uz crkvu Sv. Roka vezana je legenda koja kaže da se jednom puntarskom žitelju po imenu Jakov Ragužin u doba haranja kolere u Puntu, u snu prikazao Sv. Roko. Rekao mu je da će kolera u Puntu prestati ako Puntari izgrade crkvu njemu u čast. Jakov je dao i teren za crkvu, a Puntari novac. Crkva Sv. Roka podignuta je na Novoj Placi 1855. Na pročelju crkve postavljena je ploča na kojoj latinskim jezikom piše da je crkva izgrađena na slavu Božju Sv. Roka i Sv. Sebastijana. Oltar u crkvi ukrašen je kolonama i kipovima Majke Božje, Sv. Roka i Sv. Sebastijana, reljefom koji prikazuje Duha Sveoga i Anđele, a sve je to djelo domaćeg umjetnika Valentina Petrovčića.
Crkva Sv. Nikole na Buki sagrađena je 1911. godine. Sv. Nikola zaštitnik je pomoraca, pa su tako i puntarski pomorci htjeli izgraditi crkvu Sv. Nikole, biskupa i svog zaštitnika.
Crkva Sv. Andrije nalazila se uz more u neposrednoj blizini današnjeg hotela „Park“. Točna godina njene izgradnje nije poznata, ali smatra se da je svakako postojala već 1565. godine, u ranokršćanskom razdoblju i to kao kuratna crkva, tj. kapela, što ukazuje na to da je to najstarija ali i najuglednija crkva. O tome svjedoče dvije tada isklesane glavice stupića od grčkog mramora što potječu iz ove crkve, danas izložene u arheološkoj zbirci franjevačkog samostana na Košljunu. Postupnim širenjem naselja Punat i porastom broja stanovnika, crkva Sv. Andrije postaje župna crkva. Oko crkve se nalazilo i prvo puntarsko groblje.
Kapela Sv. Jurja potječe iz ranokršćanskog doba ili predromaničkog izvora. Nalazi se pored mora na lokalitetu Mala Krasa. Od crkve danas se mogu vidjeti samo ostaci, četiri visoke zidine i apsida. Uz crkvu su nađeni grobovi, ostaci posuda od gline iz rimskog doba i fragmenti hrvatskog pletera.
Crkva Sv. Dunata vrijedan je primjerak starohrvatske arhitekture sazidan u bizantskom stilu u 9. st. Građena je u obliku trikore sa kupolom, tj. križnog tlocrta, obložena klesanim kamenom u obliku malih kvadrata. Bila je u funkciji do 16. st., a pred I. Svjetski rat obnovljena je zahvaljujući austrijskom konzervatoru iz Pule, Gnirsu. Nažalost, krajem II. Svjetskog rata crkvica je teško oštećena eksplozijom municije koja se čuvala u neposrednoj blizini. Oštećena je kupola. 1948. godine rekonstruirao ju je arhitekt Freudeureich, ali nepotpuno, slijedom čega ovu crkvicu tek očekuju daljnja istraživanja, rekonstrukcija i vraćanje izvornih karakteristika.
Kapela Sv. Petra nalazi se u Kanajtu, na nekadašnjem biskupskom dobru. Crkva se prvi put spominje 1419. godine. Krčki biskupi naknadno grade i samu zgradu Kanajt, u koju dolaze i Sestre trećeg reda Sv. Franje iz Maribora. U kapeli Sv. Petra obavljale su se i crkvene funkcije. Danas, nažalost postoje samo ostaci kapele sv. Petra iza same zgrade Kanajt, koja je danas u vlasništvu „Marine Punat“, a preuređena je u hotel visoke kategorije. Danas se na ostacima kapele Sv. Petra na blagdan Sv. Petra okupljaju župljani Punta na svetoj misi.
Kapela Sv. Andrije nalazi se u samostanu Sestara Božanskog Srca Isusova. Sestre dolaze u Punat 1960. godine, a 1961. godine od dobročinitelja dobivaju na dar kuću, koja postaje njihov samostan. Časne su u početku brinule za starije i nemoćne žene, a od 1964. brinu i o djeci. Sadašnja kapela i samostan Sv. Andrije blagoslovljeni su 14. veljače 1975. godine.
Osim navedenih sakralnih objekata u Puntu i okolici postoji još veliki broj ostataka sakralnih objekata koji govore o izuzetno bogatoj kršćanskoj povijesti naroda koji su obitavali na području Punta. Težak život na krškom podneblju uvjetovao je rađanje vjere i kršćanstva koji su pružali nadu u bolji život ali i zahvalnost za već stvorena dobra.

  • Župna crkva Sv. Trojice župna je crkva od 1853. godine. Njena izgradnja započela je 1767. god. a prvi je put posvećena 1777. Crkva je dva puta proširivana, a drugi put dodane su joj dvije lađe i kupola. Glavni oltar jedan je od najljepših baroknih oltara u Kvarnerskom primorju kojeg je izradio  Paulus Riedl, skulptor, drvorezbar i pavlinski redovnik. Prilikom posvete oltara i crkve uz oltar su uz ostale svete moći postavljene i moći blaženog Marka Križevčanina, pripadnika Družbe Isusove. Uz sjeverni zid crkve nalazi se vrijedna skulptura s prikazom Bogorodice sa Sv. Anom i malim Isusom, djelo tirolskih rezbara iz 16. stoljeća.
  • Crkva Sv. Roka – uz crkvu Sv. Roka vezana je legenda koja kaže da se jednom puntarskom žitelju po imenu Jakov Ragužin u doba haranja kolere u Puntu, u snu prikazao Sv. Roko. Rekao mu je da će kolera u Puntu prestati ako Puntari izgrade crkvu njemu u čast. Jakov je dao i teren za crkvu, a Puntari novac. Crkva Sv. Roka podignuta je na Novoj Placi 1855. Na pročelju crkve postavljena je ploča na kojoj latinskim jezikom piše da je crkva izgrađena na slavu Božju Sv. Roka i Sv. Sebastijana. Oltar u crkvi ukrašen je kolonama i kipovima Majke Božje, Sv. Roka i Sv. Sebastijana, reljefom koji prikazuje Duha Sveoga i Anđele, a sve je to djelo domaćeg umjetnika Valentina Petrovčića.
  • Crkva Sv. Nikole na Buki sagrađena je 1911. godine. Sv. Nikola zaštitnik je pomoraca, pa su tako i puntarski pomorci htjeli izgraditi crkvu Sv. Nikole, biskupa i svog zaštitnika.
  • Crkva Sv. Andrije nalazila se uz more u neposrednoj blizini današnjeg hotela „Park“. Točna godina njene izgradnje nije poznata, ali smatra se da je svakako postojala već 1565. godine, u ranokršćanskom razdoblju i to kao kuratna crkva, tj. kapela, što ukazuje na to da je to najstarija ali i najuglednija crkva. O tome svjedoče dvije tada isklesane glavice stupića od grčkog mramora što potječu iz ove crkve, danas izložene u arheološkoj zbirci franjevačkog samostana na Košljunu. Postupnim širenjem naselja Punat i porastom broja stanovnika, crkva Sv. Andrije postaje župna crkva. Oko crkve se nalazilo i prvo puntarsko groblje.
  • Kapela Sv. Jurja potječe iz ranokršćanskog doba ili predromaničkog izvora. Nalazi se pored mora na lokalitetu Mala Krasa. Od crkve danas se mogu vidjeti samo ostaci, četiri visoke zidine i apsida. Uz crkvu su nađeni grobovi, ostaci posuda od gline iz rimskog doba i fragmenti hrvatskog pletera.Crkva Sv. Dunata vrijedan je primjerak starohrvatske arhitekture sazidan u bizantskom stilu u 9. st.
  • Kapela Sv. Petra nalazi se u Kanajtu, na nekadašnjem biskupskom dobru. Crkva se prvi put spominje 1419. godine. Krčki biskupi naknadno grade i samu zgradu Kanajt, u koju dolaze i Sestre trećeg reda Sv. Franje iz Maribora. U kapeli Sv. Petra obavljale su se i crkvene funkcije. Danas, nažalost postoje samo ostaci kapele sv. Petra iza same zgrade Kanajt, koja je danas u vlasništvu „Marine Punat“, a preuređena je u hotel visoke kategorije. Danas se na ostacima kapele Sv. Petra na blagdan Sv. Petra okupljaju župljani Punta na svetoj misi.
  • Kapela Sv. Andrije nalazi se u samostanu Sestara Božanskog Srca Isusova. Sestre dolaze u Punat 1960. godine, a 1961. godine od dobročinitelja dobivaju na dar kuću, koja postaje njihov samostan. Časne su u početku brinule za starije i nemoćne žene, a od 1964. brinu i o djeci. Sadašnja kapela i samostan Sv. Andrije blagoslovljeni su 14. veljače 1975. godine.
Osim navedenih sakralnih objekata u Puntu i okolici postoji još veliki broj ostataka sakralnih objekata koji govore o izuzetno bogatoj kršćanskoj povijesti naroda koji su obitavali na području Punta. Težak život na krškom podneblju uvjetovao je rađanje vjere i kršćanstva koji su pružali nadu u bolji život ali i zahvalnost za već stvorena dobra.
Izdvajamo
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna  pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj. Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
    Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji? Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja “Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla “Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...
©WEBDESIGN by www.firmus-grupa.hr