Podno samoborske gore u županiji zagrebačkoj kraj potoka Gradne smjestio se grad Samobor, po svome položaju jedno od najljepših mjesta naše domovine.
Samobor, maleni gradić, povijesni, nadomak velegrada, dvadeset kilometara od hrvatske prijestolnice grada Zagreba.
U povijesti Hrvata značajno mjesto zauzima Samobor. U zelenilu iznad mjesta naziru se ruševine nekad čvrstog i jakog Samobor- grada. Samobor je prastaro naselje s ostacima iz kamenog i kovinskog doba, a još se i danas čuva povelja kralja Bele IV kojom je ovaj gradić uvršten među srednjovjekovne, ugledne i “slobodne kraljevske gradove”. Od tada sve do danas umnožavala se povijesno kulturna baština u ovom gradu i kraju. Od 1260. kada je počela gradnja Staroga grada - povijest je počela bilježiti mnoge sukobe i borbe za slobodu s domaćim i stranim nasilnicima, o čemu svjedoče mnogobrojni dokumenti i predmeti. U 16. st. započinje snažniji razvoj rudarstva u rudnicima bakra i željeza u Rudama. 1535. godine prvi put se spominje škola
U Hrvatskoj vjerojatno ne postoji tako malo mjesto kao Samobor, koji je toliko velikih datuma utkao u svoju kulturnu i nacionalnu baštinu
Grad je to u koji su se zaljubljivali pjesnici i slikari, kipari i skladatelji. Pisali su o Samoboru, stvarali su u Samoboru. Dolazili su, odlazili i ponovo se vraćali jer ga nitko do sada nije uspio u cijelosti otkriti. Samobor nije kao mnogi privlačan u određeno godišnje doba. Ne, Samobor je jednako privlačan i ljeti i zimi, s proljeća ili jeseni. Zimska bjelina u samoborskom gorju upravo doziva planinare, sanjkaše i skijaše. Ljeti pak dozivaju gorski potoci ribiče, bazeni plivače, mirisne sjenokoše izletnike, šetače. U proljeće rascvjeta se samoborska okolica cvijećem i voćnjacima, a bohori ruža napune samoborske vrtove. U jesen pak, ovaj kraj zarude rodni vinogradi, zaori pjesma berača, okuplja se društvo oko stola domaćina uz birana domaća jela i mirisno pitko samoborsko vino.
Ključne riječi kurije, dvorci
Subregija Žumberak
Vrsta Povijesna zgrada, spomenik kulture, dvorac
- DVOR MIRNOVEC - VELIKA RAKOVICA (Samobor)
- DVOR “PODOLJE “ PRAUNSPENGER - BOŠNJAK (Samobor - Gornji kraj)
- KURIJA BISTRAC
- KURIJA KIEPACH (Samobor - Bregana)
DVOR - KURIJA (Samobor - Molvice)
Drvena jednokatnica, tlocrt u obliku slova “L” s drvenim ganjčecima u prizemlju i 1. katu, razvedenim krovištem i tornjićem u spoju krila. Jedna od rijetkih sačuvanih primjera gradnje kurije u drvetu.
- KURIJA HAMOR
BALAGOVI DVORI (Samobor - Lug)
Krajnji oblik dvor dobiva 1880. godine zajedno s parkom, spomenik 2. kategorije. Jednokatni objekt tlocrta u obliku slova “L” (izvorno samo sjeverno krilo) s recentno dograđenim južnim krilom.
slika http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Mirnovec-kurija%20Terputec-2.jpg
Ključne riječi crkva, barok, freska, oltar
Subregija Žumberak
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Sakralni spomenik
ŽUPNA CRKVA SV. ANASTAZIJE - SAMOBOR
Župna crkva Sv. Anastazije spominje se još 1334. godine. Današnju crkvu dovršio je 1675. godine talijanski graditelj Hans d'Allio uz financijsku pomoć grofice Ane Jelisave Auersperg. Crkvu su njeni suvremenici smatrali iznimnom građevinom pa je danas ubrajamo u rijetke ranobarokne crkve u Hrvatskoj. Posvećena je 1688. godine. Zidove je oslikao 1897. godine Marko Antonini. To je jedina crkva sjeverne hrvatske posvećena Sv. Anastaziji. Uz ulaz u crkvi nalazi se brončani kip “tužni Krist”. Oltari su iz 19. stoljeća. Crkva je svrstana u II. kategoriju spomeničke vrijednosti.
FRANJEVAČKA CRKVA MARIJINOG UZNESENJA I FRANJEVAČKI SAMOSTAN U SAMOBORU
Današnja je crkva podignuta na mjestu nekadašnje kapele Sv. Marije u polju koju je dao izgraditi ugarsko - hrvatski kralj Bela IV. 1242. godine. Ta kapela i danas postoji unutar crkve kao osmi oltar i smatra se najstarijom građevinom u Samoboru. Godine 1721. završava se gradnja svetišta, a cijeli barokni kompleks (crkva i samostan) građeni su od 1712. do 1735. godine. Crkva je građena po uzoru na Župnu crkvu. Crkva, kao i sakristija, posjeduje vrijedan barokni inventar iz vremena gradnje. Cijelu apsidu ispunjava freska Franca Jelovšeka “Uznesenje Marijino” iz 1752. godine. Samostan u svojoj bogatoj knjižnici čuva nekoliko Inkunabula i vrijedno crkveno posuđe. Crkva je svrstana u I. kategoriju umjetničke vrijednosti.
CRKVA SV. MIHALJA - SAMOBOR
Crkva se spominje još 1536. godine, a obnavljana je i dograđivana u 17. i 18. stoljeću. Glavni oltar posvećen je Sv. Mihaelu, a rad je Ivana Komersteinera s prijelaza iz 17. u 18. stoljeće. Jednobrodna građevina s poligonalnim svetištem i zvonikom uz zapadno pročelje ispred kojeg je otvoreni trijem, dok se s južne strane nalazi ulaz na kor. Kapela je građena u gotičkom stilu, te je kroz stoljeća barokizirana dok je unutar crkve ostao vrijedan glavni oltar kao jedan od rijetkih baroknih. Crkvica je u I. kategoriji umjetničke vrijednosti.
Ključne riječi kremšnita
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Gastronomija
Kad netko spomene Samobor, prva asocijacija svakako je – kremšnita. Ovaj nadaleko poznati samoborski brend razlog je što mnogi Zagrepčani ne propuštaju tradiciju pijuckanja kavice uz ovu slasnu poslasticu upravo u Samoboru – gradiću živopisne barokne jezgre, udaljenom tek 20-ak kilometara od Zagreba i proslavljenom u filmu Kreše Golika „Tko pjeva, zlo ne misli“.
Nisu toliko kalorične...
Tradicija slastičarstva u Samoboru počela je prije stotinjak godina. Recept je u Samobor donio Đuro Lukačić koji je dugogodišnjom praksom došao do ovog slasnog kremastog deserta. Kremšnite pripremljene po njegovu prokušanom receptu kraljica su kolača slastičarnice “U prolazu”, koja je do danas, uz kavanu “Livadić”, zadržala tradiciju izrade originalnih kremšnita.
Iako danas postoje razne varijacije izrade ovog kolača, samoborske kremšnite jedine su u svijetu koje se jedu dok su još tople. Za razliku od ostalih, one su pjenaste i bez aditiva, i što je još važnije, nisu toliko kalorične.
izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Scena/Adrian/tabid/175/articleType/ArticleView/articleId/144739/Default.aspx
Ključne riječi Ilirski preporod
Subregija Žumberak i Samobor
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Nematerijalna kulturna baština
Okupljalište hrvatskih Iliraca
Slobodarske ideje, koje su donijeli Napoleonovi vojnici, samo su korak dalje u razvijanju misli o slobodi da bi dolaskom Ferde Livadića njegova kuća i Samobor postali stjecište kulurnog i političkog života. K Ferdi Livadiću dolazi Ljudevit Gaj. U Samoboru ječi hrvatska pjesma i odziv za narodni pokret. Samobor je osjetio duh slobode koja dolazi. Zimi 1833. godine Ljudevit Gaj došavši Livadiću, napisao je pjesmu “Još Hrvatska ni propala”, te ju je Livadić istu večer uglazbio. Osim Gaja u Samobor su dolazili Vukotinović, Rakovac, Štoos, Vraz, Bogović, Draškovć, Jelačić, Trnski, Preradović, Mažuranić i drugi. Stanko Vraz ili kako su ga nazivali “Ilir iz Štajerske”, dolazi 1836. god. u Samobor, gdje nalazi svoju Ljubicu i pjeva “Đulabije”. Vraz je smatrao Samobor svojim, a A.G. Matoš kada je boravio u Samoboru, napisao je “Vraz je Samoborac, jer naša su ona mjesta koja najviše volimo”.
Grad pjesnika
Grad je to u koji su se zaljubljivali pjesnici i slikari, kipari i skladatelji. Pisali su o Samoboru, stvarali su u Samoboru. Dolazili su, odlazili i ponovo se vraćali jer ga nitko do sada nije uspio u cijelosti otkriti. Samobor nije kao mnogi privlačan u određeno godišnje doba. Ne, Samobor je jednako privlačan i ljeti i zimi, s proljeća ili jeseni. Zimska bjelina u samoborskom gorju upravo doziva planinare, sanjkaše i skijaše. Ljeti pak dozivaju gorski potoci ribiče, bazeni plivače, mirisne sjenokoše izletnike, šetače. U proljeće rascvjeta se samoborska okolica cvijećem i voćnjacima, a bohori ruža napune samoborske vrtove. U jesen pak, ovaj kraj zarude rodni vinogradi, zaori pjesma berača, okuplja se društvo oko stola domaćina uz birana domaća jela i mirisno pitko samoborsko vino.
Ključne riječi botanički vrt, park
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Žumberak
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Priroda
Prvi privatni botanički vrt ljekovitog bilja u Hrvatskoj smješten je u srcu planinskog dijela zapadne Hrvatske, između vrhova Plešivice i Oštrca, nadomak Samobora, u malom pitoresknom selu Manja Vas. U vrtu možete vidjeti oko 200 –tinjak vrsta ljekovitog bilja.
Može se doći i autobusom koji ide za Cerje i Bukovje, a polazi sa autobusnog kolodvora Samobor.
U blizini je i barokna crkva sv. Leonarda, sagrađena u 16. st.
Ključne riječi šetalište, park
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Žumberak
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Priroda
Vugrinščak je smješten u podnožju brda Tepec, a nadovezuje se na Šetalište dr. Franje Tuđmana, koje kreće od hotela Lavica, a završava na obodnici parka iza Muzeja. Šetnicom stižete u podnožje Starog grada i do crkve sv. Mihalja, do bazena i igrališta za odbojku na pijesku te igrališta za djecu, a potom i do ugostiteljskih objekata
Ključne riječi zbirka, arheološka, etnološka, geološka, umjetnička
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Žumberak
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Muzej
Osnovan je 1949. godine, a smješten je u dvorcu skladatelja Ferde Livadića kako bi se kulturno – povijesno blago samoborskog kraja spremilo, obradilo i sačuvalo za buduće naraštaje.
U Muzeju se nalaze muzejske zbirke: Arheološka, Etnološka, Geološka, Kulturno povijesna, Povijesna, Umjetnička zbirka, zbirka Sudnik te dokumentacijske zbirke: Dijateka, Fototeka, Hemeroteka i Videoteka.
Ključne riječi šetalište, park
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Žumberak
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Priroda
Najljepše samoborsko šetalište i šumovit park nalazi se na brdu Tepec. Tu je kapelica sv. Ane (po kojoj je šetalište dobilo ime), a nešto više prema vrhu brda sv. Juraj.
Ključne riječi geomorfologija, spomenik prirode
Regija Kontinentalna Hrvatska
Subregija Žumberak
Najbliži grad Zagreb
Vrsta Spomenik prirode
Nalazi se na početku sela Otruševec, 5 km od Samobora. Špilja ima dvije dvorane, a visinska razlika od ulaza do dna iznosi 19 m. Špilja je dugačka oko 30 m i bogata sigama. Kroz nju je izgrađen put i postavljena električna rasvjeta. Na ulazu su vrata, a ključ je u gostionici "Špilja", vlasnika Josipa Grgosa, koji je - kopajući kamenje za gašenje vapna - 1973. god i otkrio špilju. Bogatstvo sigama (stalaktitima i stalagmitima) pridonijelo je da Grgosova špilja - najljepša špilja sjeverozapadne Hrvatske - već 1974. god. bude proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.
Špilja je otvorena od uto-ned od 10-17 sati, a vođenje se organizira svaki puni sat. Cijena ulaznice: odrasli 15 kn, djeca 10 kn.
