Slavonski Brod je grad u Hrvatskoj, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije, po veličini i značaju drugi grad u Slavoniji. Šesti je po veličini u Republici Hrvatskoj, nakon Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Zadra. Proglašen je najljepšim gradom u Hrvatskoj, po izboru "Hrvatske turističke zajednice" za 2009. godinu.
Grad je dobio ime "Brod" koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.
Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.
Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom sa žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje "kulta lubanje" i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje.
Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina.
Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu Notitia dignitatum zapisana je kao Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia.
Nakon Marsonije na lokaciju grada su se nastanili Slaveni u 6. stoljeću nove ere. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1224. godine. Kroz kasni Srednji vijek i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici Austrije sa Turskim carstvom. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane Austro-Ugarske monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše Franjevci pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. U 20. stoljeću Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka 20.-e godine prošlog stoljeća se nazivaju "zlatnim dobom Broda". Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije grad mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod. Drugi svjetski rat
Slavonski Brod teško stradava u Drugom svjetskom ratu. Domovinski rat
Slavonski Brod i okolica su dali obol u obrani i oslobađanju i drugih djelova Hrvatske.
Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje Središnju Europu sa Malom Azijom. Slika: www.tzgsb.hr
Najstarija smotra folklora u Hrvatskoj koja obuhvaća različite programe poput likovnih i etnografskih izložbi, promocija knjiga, dječje smotre, smotre svečanih zaprega, smotre izvornog pjevanja, smotre izvornog folklora, revije hrvatskih narodnih nošnji, te izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji. Slavonski Brod je prepoznatljiv po svojim tradicijskim manifestacijamakoje u vrijeme održavanja u grad privlače veliki broj posjetitelja.
Najznačajnija tradicijska manifestacija je najstarija smotra folklora u Hrvatskoj - Brodsko Kolo, prvi puta održana u Slavonskom Brodu 1963. godine. Ova jedinstvena i izvan okvira Hrvatske poznata manifestacija, kroz nastupe brojnih kulturno - umjetničkih društava,folklornih i pjevačkih skupina, te svirača na tradicijskim instrumentima iz Hrvatske, a i iz inozemstva, njeguje brodsko - posavsku, slavonsku, te uopće hrvatsku tradicijsku kulturnu baštinu i promiče njezine izvorne vrijednosti.
Slavonski Brod u vrijeme održavanja programa Brodskog Kola živi sa svojom manifestacijom, upravo kao nekada kada se u prvoj polovici 20. stoljeća na glavnom gradskom trgu, na Dan Sv. Stipana Kralja, 21. kolovoza, igralo veliko brodsko kolo u koje se znalo uhvatiti više stotina raskošno nagizdanih šokačkih cura i momaka, snaša i mladih ljudi u zlatu, svili, šlingi.
Nedvojbeno visoki kulturno – povijesni značaj, koji zgrada posjeduje, osobito apostrofira činjenica da je u njoj glavninu književnog rada, svojim boravkom obilježila svjetski priznata spisateljica Ivana Brlić Mažuranić. Ugledna predstavnica obitelji Brlić, do današnjih dana ostaje najznačajnija hrvatska, kao i jedna od najvažnijih svjetskih autorica dječje literature, čija su glavna djela doživjela mnoštvo izdanja i prijevoda na svjetske jezike, dok su u novije vrijeme prenesena i na filmska platna. Upravo u rezidenciji ugledne brodske obitelji, čijom stanovnicom spisateljica postaje 1892. godine, udajom za brodskog odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, nastaju mnoga njena poznata djela, od kojih se osobito izdvajaju roman za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i zbirka pripovjedaka Priče iz davnine (1916.), koju se smatra i vrhuncem njenog književnog rada. Obitelj Brlić, čije ime danas predstavlja važan simbol kulturno-povijesnog identiteta Slavonskog Broda, jedna je od najznačajnijih i najuglednijih obitelji iz gradske prošlosti, dobro poznata i u širem hrvatskom kontekstu. Članovi ove obitelji, svojom su svestranošću, radom i javnim djelovanjem, ostavili vrijedan trag tijekom 19. i početkom 20. stoljeća na hrvatskoj društvenoj i političkoj sceni, a osobito je važan angažman istaknutih pojedinaca na kulturnom planu.
Kao značajniji predstavnici obitelji, izdvajaju se Ignjat Alojzije Brlić, pisac Uspomena na stari Brod, Andrija Torquat Brlić, aktivni sudionik hrvatskog narodnog preporoda i drugih važnih društveno – političkih previranja tijekom 19. stoljeća, kao i slikarica Fani Daubachy.
Zahvaljujući iznimnom talentu, kao i doprinosu Ivane Brlić Mažuranić hrvatskoj i svjetskoj dječjoj književnosti, spisateljica postaje snažan simbol kulturne prepoznatljivosti Slavonskog Broda i Republike Hrvatske, a značaj njenog književnog rada se često uspoređuje s opusom glasovitog danskog pisca bajki, Hansa Christiana Andersena.
Na mjestu današnje zgrade obitelji Brlić, smještene na glavnom gradskom trgu, koji danas nosi Ivanino ime, ranije se nalazila starija obiteljska kuća, koja je izgorjela u požaru 1882. godine. Godine 1885., prema projektu brodskog inženjera Mathiasa Železnyja obitelj podiže estetski dojmljivu gradsku palaču, čije je pročelje izvedeno u vidu neorenesansnog dekorativnog izraza. http://www.sbperiskop.net
Izgradnja tvrđave započela je 1715. godine te potrajala narednih šezdesetak godina. Tvrđava je izgrađena na poticaj princa Eugena Savojskog kao dio sustava tvrđava na sjeveroistoku Hrvatske. Uz Brod tada su građene tvrđave u Osijeku, Staroj Gradiški, Rači i Petrovaradinu. Od svih brodska tvrđa se isticala time što je bila isključivo namjenjena za smještaj 5000 vojnika, premda je rijetko kad u njoj bilo više od dvije tisuće. Ogromni opkopi, bastioni, kurtine, hornverk, kavalir i popratne zgrade prostirali su se na površini od dva kvadratna kilometra čime je tvrđava uvelike nadmašivala grad Brod koji se rasprostirao od tvrđave prema istoku.
Vojnici u tvrđavi bili su potpuno autonomni, tj. ni u čemu nisu ovisili o svojoj okolini već su sve potrebito nalazili u tvrđavskim skladištima koja su morala osigurati potpunu opskrbu i u slučaju četrdesetpetodnevne opsade. No, niti je tvrđava ikad bila napadnuta niti su vojnici iz tvrđave ikad izveli napad na susjednu Bosnu i Osmansko Carstvo. No, zato je samo postojanje tvrđave tijekom 18. i 19. stoljeća znatno utjecalo na svakodnevni život u susjednom civilnom gradu. Još od početka izgradnje tvrđave stanovnici Broda osjetili su svu težinu njezine izgradnje. Naime, od naselja Brod za potrebe gradnje horneverka na tvrđavi bio je oduzet zapadni dio naselja, a stanovnicima je bilo zabranjeno podizati objekte na brisanom prostoru oko tvrđave. Uz sve to Brođani su s ostalim stanovnicima Slavonske vojne krajine dijelili težak teret izgradnje tvrđave. Premda kronike onog vremena bilježe tek imena arhitekata i inžinjera koji su radili na tvrđavi Brod, bez slavonskih i srijemskih seljaka i vojnika čitav projekt bio bi neizvodiv. Zemljani radovi na tvrđavi, pečenje opeke, pribavljanje drvene građe i ogrijeva najčešće su činili tzv. tvrđavsku rabotu - besplatan posao na koji su bili obvezni svi muškarci nastanjeni u široj okolici tvrđave. Za račun izgradnje tvrđave krajišnici su morali posjeći čitave šume, ne samo u neposrednoj okolici već i u udaljenijim dijelovima Krajine. Nadalje, na gradnju kuća, ali i na čitav urbanistički plan Broda odlučujući je utjecaj imala tvrđavska građevinska direkcija. Građevinska direkcija stanovnicima i magistratu komuniteta postavila je tri temeljna ograničenja vezana za podizanje kuća: ponajprije ulice komuniteta morale se protezati okomito na tvrđavu, prizemnice su bile jedini dozvoljeni oblik kuća, a kuće građene unutar puščane (ili topovske) linije morale su biti građene od drveta. Sva tri uvjeta objašnjavala su se potrebom da se osigura maksimalna iskoristivost topništva u slučaju eventualnog napada na tvrđavu. Tako je gradnja ulica koje okomito padaju na esplanadno područje trebala onemogučiti napadačima da koriste ulice kao zaklone iza kojih bi gađali tvrđavu. Istovremeno takav način gradnje omogučavao je promatračima s tvrđavskih bastiona izvrstan pregled zbivanja u gradu.
Budući da je bio na granici linije od 600 metara udaljenosti od tvrđave franjevački je samostan ujedno bio prva građevina u gradu koja je smjela biti viša od visine kuća prizemnica. No, prijeteća moć tvrđave nikada nije bila realizirana. Danas, naprotiv tomu, tvrđava dobiva novu funkciju razvoja kulture. U njoj su danas smješteni gradska uprava, glazbena škola, klasična gimnazija, tradicijski obrti te Galerija Ružić koja je, po značaju, druga galerija moderne umjetnosti u Hrvatskoj.
Prvi Muzej tambure u svijetu otvoren je u Slavonskom Brodu. Novi muzej smješten je u kazamatu barokne brodske Tvrđave. Ideja je potekla od poznatog etnomuzikologa, tamburaškog i glazbenog pedagoga Mihaela Ferića, a realizirala brodska Udruga tamburaša. Izloženo je 60-ak glazbala
Maleno, gotovo zaboravljeno mjesto Lovčić nalazi se ponad bogatih stupničkih vinograda dvadesetak kilometara zapadno od Slavonskog Broda. Lovčić je posvema jedinstven lokalitet u Brodsko-posavskoj županiji, ali i na širem prostorima. On, naime čuva sjećanje na srednjovjekovnu povijest ovih prostora.
Nekada je to selo zauzimalo stratešku poziciju između Slavonskog Broda i Požege, a danas je mala oaza mira i nedirnute prirode s četrdesetak kuća i jednako toliko stanovnika. Tu je i crkvica sv. Martina, iz romaničkog i ranogotičkog razdoblja, jedan od najstarijih sakralnih objekata u Slavoniji, sagrađena 1167. i obnovljena 1756. godine, do koje se dolazi “stopama sv. Martina”. O tome postoji i međunarodna inicijativa - jer je za Lovčić najvažnija upravo činjenica što je smješten u prekrasnom krajoliku kojim je nekad hodio i gdje je boravio poznati biskup. Iz rodne je naime Mađarske pohodio Hrvatsku i cijelu Europu nekoliko puta, da bi u Francuskoj završio kao crkveni velikodostojnik.
U Lovčiću se nalazi crkvica Sv. Martina iz 1167. te ostaci, odnosno nalazište, ranosrednjovjekovne utvrde. Fascinantnost ovog mjesta proizlazi iz toga što su gotovo svi tragovi ranosrednjovjekovne povijesti Hrvata s ovog područja nestali. A nestali su ponajprije zbog lake uništivosti drveta kao osnovnog građevinskog materijala ondašnjih utvrda i sakralnih objekata. I dok za druge lokalitete postoje legende o postojanju crkvi ili utvrda u Lovčiću one postoje. Crkvica Sv. Martina kamena je kasnoromanička, jednobrodna građevina isključivo sakralne namjene čime se razlikuje od brojnih crkava-utvrda tog vremena. Crkva Sv. Martina danas je jedina crkva iz tog razdoblja u brodskom kraju, ali može se pretpostaviti da je bila dio niza sličnih crkava kao što je to slučaj u Istri ili dijelovima sjevernozapadne Hrvatske. No, za razliku od mediteranskih romaničkih crkava koje posvema odaju bizantske utjecaje u arhitekturi i ikonografiji, crkva Sv. Martina u Lovčiću svakako pripada zapadnoeuropskoj romantici. Na njezinim zidovima nalaze se freske koje pokazuju likove iz onovremenog svakodnevnog života. I freske i crkvica fasciniraju i pozivaju da ih se ponovno otkrije. Nedaleko od crkvice ostaci su ranosrednjovjekovne utvrde Gradine. Gradina je datirana u razdoblje od 10. do 13. stoljeća, a uništena je paljenjem čime se njezin kraj može datirati 1241./1242. odnosno provalom Tatara koji su na taj način uništavali srednjovjekovna utvrđenja zapadno kršćanskog prostora. Danas Lovčić, njegova crkva i Gradina vape za ponovnim upoznavanjem. Vjerujemo da će etno-selo koje niče u Lovčiću pridonijeti ponovnom otkrivanju ovog srednjovjekovnog bisera.
Muzej Brodskog Posavlja je opće zavičajni, lokalni muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz Brodskog Posavlja. Muzeja je smješten u palači Horvat koja se nalazi u Starčevićevoj ulici u Slavonskome Brodu. Muzej Brodskog Posavlja opći je muzej koji sakuplja, istražuje i prezentira materijalnu građu i dragocjene nematerijalne fenomene te vodi brigu o sveukupnim baštinskim vrijednostima na prostoru brodskog Posavlja. Djelovanje Muzeja temelji se na očuvanju identiteta zavičaja kojeg prezentira i promovira u suradnji i aktivnoj komunikaciji sa zajednicom, poradi dobrobiti svoje raznolike publike, posebice provođenja kvalitetne zavičajne nastave na svim razinama obrazovanja te uspješnijeg uključivanja u turističku ponudu regije.
Odjeli
Prirodoslovni odjel Arheološki odjel Numizmatički odjel Etnografski odjel Kulturno-povijesni odjel Odjel suvremene povijesti Galerijski odjel Preparatorska radionica Knjižnica Opći odjel
Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva
Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj.
Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je nulte kategorije.
Križevačka djevojačka straža Sloboda, vjernost domovini i hrvatskim vladarima kroz stoljeća uvijek je Križevčanima i Križevčankama bila važna pa je tako u srpnju 1848. godine bana Josipa J...
TORTUREUM je muzej torture koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 instrumenata i sprava, na kojih je i sama...
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od mjesta Perušića udaljen je 2,5 km. Jedini je pećinski park u Hrvatskoj.
Na Grabovači, uzvišenju-brdu 770 me...
Dvjestotinjak otoka, otočića i hridi koliko ih je u murterskom arhipelagu teško bi moglo proći bez signalizacije. A među svjetionicima daleko najljepši je svjetionik na otočiću Prišnjaku. ...
Što biste rekli kada bismo vam rekli da u Rijeci postoji masonska loža? Prenosimo članak sa www.jutarnji.hrRIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana ...
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitski...
Grob Kralja Artura: Mitski junak pokopan u Dalmaciji?
Priča o Kralju Arturu je mit, no povjesničari, pogotovo britanski, već godinama traže povijesne osobe koje bi mogle biti uporište za ra...
Nezaboravno mjesto zaboravljivih događaja
“Jeste li se ikada probudili toliko mamurni, da su vam prijatelji morali osvježiti pamćenje glede prethodne večeri? Jeste li ikada željeli da ponovno m...
Mreža Nikola Tesla
“Nikola Tesla Network” internacionalna je kulturno-turistička ruta koja prati život i stvaralaštvo Nikole Tesle, jednog od najvećih hrvatskih, europskih i svjetskih znanstv...